Pastrva kalifornijska

Kalifornijska pastrva (Salmo gairdneri irideus)
Slična je potočnoj pastrvi, samo je šira i izgleda snažnije. Po tijelu ima nepravilne crne pjege. Hrbat joj je tamnozelen a na bokovima se od glave do repa proteže šarena linija duginih boja koja vuče na rumeno. Zbog toga je i zovu dužičasta pastrva. U bivšu Jugoslaviju donesena je 1893. godine, kada su njome poribljene neke naše vode. Prava joj je domovina Amerika - Kalifornija i Kanada. Budući da može podnijeti i topliju vodu, uzgaja se i u ribnjacima odakle se redovno povremeno ubacuju zbog poribljavanja. Poznato je da se ne zadržava na jednom mjestu. Čim malo poraste, putuje nizvodno. Zbog toga je potreban i oprez pri poribljavanju pa su za tu svrhu i najzahvalnije rijeke ponornice. Kalifornijska pastrva se mrijesti početkom godine i, dok je još mala, hrani se planktonom te sitnim vodenim životinjicama. Vrlo je proždrljiva i grabežljiva riba, a odličan je i brz plivač. Može narasti do desetak kilograma, ali su veći primjerci rijetki, jer je grabežljiva pa odmah grabi mamac. Sportski ribolovci je love na umjetnu mušicu i to predveče, ili za vedrih i tihih proljetnih dana. Obično se upotrebljavaju krupnije mušice kao, na primjer, velika zmajevka, bumbari, velike tetrijebovke i kamenjarke. Za ribolov potezanjem koriste se leptiri ("mepsovi") od broja 0 do 3. U ribolovu potezanjem varalice poželjnije je oblačno vrijeme s malo vjetra. U našoj zemlji živi još i jedna podvrsta "amerikanke" - to je Salmo gairdneri shasta. Razlikuje se od one prave po tome što ima sitnije crne točke, repna peraja joj je manje usječena, a leđna je nešto duža i uža. Prva poribljavanja ovom podvrstom prevedena su od 1930. do 1935. pa je tada njome poribljena i rijeka Gacka.